Narodna biblioteka u Rogatici – Sjećanje na Vojislava Lubardu

14.10.2016.

lubarda-1

ROGATICA – Rogatičani ne zaboravljaju svog sugrađanina, poznatog književnika i akademika Vojislava Lubardu. Povodom treće godišnjice od njegove smrti (13. okotbra 2013.), Narodna biblioteka sinoć je posvetila ovom svom velikom piscu kroz skroman program pod naslovom „Filozofija praštanja“ koga su izveli članovi dramsko-recitatorske družine koja već dvije godine uspješno radi pri ovoj javnoj ustanovi.

Tokom programa čitani su izvodi iz Lubardinog stvaralačkog opusa koga sačinjava šest romana među kojima su „Bližnji svoj“, koji je izašao 1962., a zatim „Ljuljaške“, „Gordo posrtanje“, zbog koga je anatemisan od tadašnje vlasti u BiH i morao čak promijeniti i mjesto boravka, „Preobraženje“,“Pokajanje“i „Vaznesenje“, za koga je 1990. dobio Ninovu nagradu, i isto toliko knjiga literarne publicistike od kojih je posebno poznata trotomna „Žive legende“.

Evo samo jednog od izrečenih citata po kome je nazvan i cijeli program.

– Filozofiju praštanja, tako prisutnu u mojim romanima, naučio sam, takođe, u ranom djetinjstvu time što je moja majka Ljubica odbila da pljuje potkovanog ustaškog logornika Jamakovića, koji je bio krvolok, i direktno kriv što su nam ubili oca, što je imala razumjevanja za iznakaženog zlikovca – jer više nije bio zlikovac, već nesrećnik – majka je, i ne znajući, spasila sve nas od pokolja. Kad su u Rogaticu ponovo pristigle ustaše, poklale sve Srbe koje su njoj našli, a nas šestoro djece i majku, niko nije prstom dirnuo. I koljači su, dakle, imali razumjkevanja, dirnuo ih je jedan ljudski gest. Takva me škola naučila da, kao pisac, i u likovima zlikovaca, vidim ljude, a ne mašine ispunjene mržnjom.

U muzičkom dijelu programa učestvovale su nove članice Dramske družine – sestre Dimitrija i Anastasija Rajak, a u uvodu pred ovaj omaž valikom stvaraocu, direktorka Biblioteke Anđelka Đerić rekla je da se još nisu stekli uslovi za odavanje počasti kakvu Vojislav Lubarda on zaslužuje, jer to ne zavisi samo od biblioteke, već i od šire društveno-političke zajednice. U prilog tome ide i činjenica da se u ANU Republike Srpske, čiji je član bio i Vojislav Lubarda, radi na izradi Spomenice i kad taj projekat bude realizovan, biće prilike da se obilježavanje njegovog lika i djela podigne na nivo koji odgovara njegovom knjižnjvnom stvaralaštvu.