Dokumentarac „Vi idite, ja neću“ pred Rogatičanima

HUMANITARNO VEČE ZA SRBE NA KOSOVU

ROGATICA – Golgota i patnje koje su preživjeli i preživljavaju Srbi na Kosovu i Metohiji od strane komšija Šiptara 1999. godine u malom dijelu pretočene u knjigu mitropolita Crnogorsko-primorskog gospodina Amfilohija „Ljetopis novog kosovsnog raspeća“,  a na filmsku traku kroz dugometražni dokumentarni film „Vi idite, ja neću“ stavio Hadži-Aleksandar Đurović, prikazan je sinoć, uoči Badnjeg dana i u predvečerje na,jradosnijeg dana Božića, u Rogatici, u bioskopskoj sali.

Inicijator za ovaj jedinstven kulturni događaj bila je grupa mladih uglavnom simpatizera Fudbalskog kluba „Crvena zvezda“  iz Beograda u dogovoru sa Fondacijom „Delije“, a cilj je bio humanitrnog karaktera i prihodi od ulaznica u iznosu od 5 maraka namijenjeni su za pomoć braći i sestrama na napaćenom Kosovu i Metohiji.

Iako ovaj događaj nije adekvatno i na vrijeme najavljen, posebno njegova tematika i cilj, prodato je i film gledalo, oko 100 uglavnom mlađih Rogatičana, od kojih je su neki davali prilog a nisu tražili namijenjene karte, rekoše organizatori sa zahtjevom da se pojedinačno njihova imena ne spominju.

Što se tiče samog filma za koga je blagoslov i uvod dao njegovo preosvštenstvo patrijarh srpski gospodin Irinej, a u filmnu su govorili još i  episkop  gospodin Joanikije, episkopi Teodosije i vladika David, proojerej stavrofor Radomir Nikčević i neki drugi crkveni vjerodostojnici, među kojim je i igumanija mati Favrovija, kojoj je, da bi spasila živu glavu,  prdedlagano da napusti manastir u kome je bila isposnica. Ona je to odbila riječima „Vi idite, ja neću“ i po tim zavjetnim riječima, poslije kojih je uz velike peripetije  ostala živa i igumanija i manastir u kome je služila, a mnogi drugi spaljeni i srušeni, ali  i ovaj 1,5 sati trajanja dugometražni  film dobio ime koga bi  trebalo da pogleda svaki Srbin i Srpkinja ma gdje bili, i, opšti je utisk, i svi drugi ljudi dobre volje bilo koje vjere i nacije, ako ni zbog čega drugog a ono radi herojstva Kosovara Miloša Ćirkovića, čije junaštvo se mjeri sa junaštvom imenjaka Miloša Obilića i ostalih kosovskih junaka iz davne 1389. godine i Boja na Kosovu.