Marinko Balčaković, najbolji sjekač ŠG „Sjemeć“ odlazi u penziju

04.02.2024.

MJESEČNO SJEKAO I PO 870 KUBIKA GR ROGATICA

ROGATICA – Kada za pet dana, odnosno 9. februara, u zasluženu starosnu penziju ode Marinko Balčaković Šumsko gazdinstvo (ŠG) „Sjemeć“, odnosno njegova Radna jedinica šumarstva „Devetak“, ostaće bez jednog od najboljih radnika i godinama najproduktivnijih sjekača svih vrsta drvnih sortimenata.

Marinko zatvara svoju  aktivnu radnu karijeru  sa 65 godina starosti u dobrom zdravlju i 51 godinu  staža osiguranja.

U tome je 18 godina odrađeno na poslovima konobara u kafanama na Borikama. Tu su i četiri godine rada kao grafičar u  rogatičkom grafičkom preduzeću „Mićo Sokolović“,  8 godina učešća u posljednjem Odbrambeno-otadžbinskom ratu, kao borac prve kategofrije,  i  ostalih preko 20 godinu u Šumskom gazdinstvu  „Sjemeć“ na poslovima sjekača drvnih sortimenata uz, kako reče, njegovu žalost što nije cijeli radni vijek proveo na motornoj pili i u društvu sjekača i šumara, stoljetnih smrča omorika, borova, jela, hrastova, bukava i drugog šumskog rastinja, u Devetaku, Bokšanici, Sjemeću i drugim šumama kojim gazduje „Sjemeć“..

Sada  kada odlazim u penziju, kazuje Marinko, volio bih da sam se družio i radio sa legendama među sjekačima  kakvi su, kako se o njima priča, bili pokojni Danilo Racković, Slavko Marijanović i neki drugi sa kojim se svojevremeno „Sjemeć“ ponosio, jer su ostvarivali vrhunske radne rezultate i   donosili medalje sa raznih takmičenja sjekača  bivšeg „Šipada“ i Radne organizacije „Romanija“.

Bez imalo iskustva na poslovima sjekača Marinko je došao u „Sjemeć“ 2001. godine. Ozbiljnim radom i nesebičnim zalaganjem vrlo brzo se uklopio u za njega do tada tajne novog zanimljivog posla.

U ovom za mene novom poslu nema mnogo tajni, ali ima dosta  težine, opasnosti i odgovornosti, naglašava Marinko. Ja sam to shvatio  od prvog  dana kada sam uzeo motorku u ruke. Trudio sam se da poštujem savjete iskusnijih, primjenjujem mjere zaštite na radu i da naučim naoštriti motrku, ali bogami isjekiru, od kojih rad u šumi puno zavisi. U tome sam se brzo našao i rezultati su se iz dana u dan osjećali na mom dnevnom radnom učinku,  i, znalo se, i na mojoj zaradi, koji su dostizali i do 50 posto više od  nekih mojih, pa i iskusnijih,  radnih kolega.

Pošto sam imao sreću da uglavnom imam dobrog i vrijednog pomoćnika na sjekiri koji me je vrijedno pratio i  podržavao moj način i odnos prema radu. Iza toga su dolazili i rezultati. Naš godišnji, i u najtežim uslovima i terenima  ostvaren učinak,    bio je u prosjeku  oko 3000 kubnih metara  odsječene drvne mase crnogoričnog ili listopadnog dveta i uglavnom skoro duplo veći od utvrđene norme i drugih grupa koje čine motorista sjekač i pratilac sa sjekirom. Ponosni smo na 2019. godinu kada smo odsjekli i predali 6000, a u tek minuloj  2023. 4655 kubika. Podbacili smo zbog lošeg vremena u januaru i februaru, kada smo sjekli po 320, odnosno 390 kubika, ali zato u julu smo  odsjekli 555 kubika, u septembru 490 i decembru 400, pri čemu  je dobar prilog dao i moj novi pratilac sa sjekirom Branimir Sokolović.

Nismo se mi, naglašava Marinko, mnogo satirali na radu. Išli smo po onoj narodnoj „tiha voda klade valja…“ Samo smo racionalno koristili radno vrijeme od 8 do 15 sati. Odmor smo koristili za doručak i da  bar malo ruke odmorimo. Ne pijemo alkohol, ne pušimo  i na drugi način ne traćimo radno vrijeme pa smo, na primjer, u decembru 2022. odsjekli i predali 870 kubnih metara trupaca, a moja najveća zarada  bila je  2400 maraka.

Mi ćemo ovih dana ispratiti Marinka u zasluženu mirovinu. Želimo mu dobro zdravlje i da dugo prima penziju, a mi znamo da će nam on puno nedostajati, posebno njegov radni učinak, reče upravnik Radne jedinice „Devetak“ diplomirani inženjer šumarstva  Stefan Lazić.

Marinko opet reče da sa odlaskom u penziju nije i kraj njegovog druženja sa motonom pilom. On će se i dalje, za svoju dušu i naravno novčanik,  sa njom družiti kroz sječnu drva komšijama i ostalim koji  se u Rogatici zimi  griju na drva što je on i do sada radio u slobodno vrijeme,računajući da je godišnje sjekao po više hiljada kubnih metara.

Tekst i foto: Sreten Mitrović