U susret početku izgradnje fabrike za preradu krompira

27.04.2026.

INVESTICIJA BUDUĆNOSTI UZ BOLJE DANE PROIZVOĐAČA KROMPIR

ROGATICA – U Rogatici se u posljednje vrijeme, posebno među proizvođačima krompira, a ovdje  su to najvećim dijelom skoro svako seosko, i ne samo ono, domaćinstvo u 116 sela na području opštine, priča o tome da će uskoro početi izgradnja i rad  fabrike za preradu krompira. Sjedište bi joj bilo na Borikama, na lokalitetu Arnautovići gdje je raskrsnica puteva za centar Borika, kao  sjedišta mjesne zajednice, a odatle prema Staroj Gori i dalje prema Starom Brodu i Drini, na jednoj strani, te Sjeversku i Bokšanice ka  Žepi jednim putem i drugim, malo obilaznim,  preko  Babljaka i Budete,opet  do Žepi i Han Pijeska.

Uz to, Arnautovići i Borike su centar područja u kome je 18 sela sa 55 zaselaka u kojim je krompir osnova poljoprivredne proizvodnje iz koje najveći dio domaćinstava obezbijeđuje sredstva za životnu egzistenciju bilo da krompir koristi za jelo ili prodajom da bi se živjelo i obnavljala proizvodnja.

Sa platoa Borika i ostalih područja opštine u kome je 13 mjesnih zajednica od kojih je 11 seoskih, svake godine ubere se po pet i više  hilljada tona sjemenskog i merkantilnog, odnosno krompitra za jelo. Dio tog krompira proizvođači koriste za vlastite  potrebe, a višak je, ne organizovano, nego po sistemu „kako se ko snađe“, išao na tržište  posebno u Sarajevo, a stizao je i do iBeograda, Novog Sada i drugih mjesta u Srbiji u kojim se nalaze posljednjim ratom i na druge naćine raseljeni Rogatičani, koji  najviše traže krompir iz zavičaja.

Ali i pored toga  svake godine ostajalo  je dosta krompira koji je korišćen za ishranu stoke ili je, posebno sa dolaskom proljeća, završavao po raznim dubodolinama ili u kontejnerima pa na smeće.

Uskoro temelji za novu fabriku

Da bi se to izbjeglo, dugo u Rogatici živi ideja   o otvaranju  fabrike  – pogona  za preradu krompira s ciljem dužeg trajanja i dorađenog plasiranja u druge krajeve i jača tržišta tokom cijele godine.  Kako trenutno stvari stoje, ova ideja  je  sve bliža realizaciji. Na tom putu prisutna je puna podrška resornog ministarstva i Vlade Republike Srpske. Osnovana je posebna poljoprivredna zadruga „Agro plan“ sa direktorom i već ima preko 60 članova – proizvođača krompira sa područja opštine, a očekuju se članovi i sa područja susjednih opština i regija, posebno Sokoca i Pala u kojim krompir nije mnogo lošijeg kvaliteta od čuvenog boričkog. Zadruga je i nosilac cjelokuponog projekta od relizacije ideje do sada evo skorog  početka  izgradnje fabrike za čiju lokaciju su odabrani Arnautovići kod  Borika, odakle dolazi i najveća proizvodnja boričko krompira. Ovih dana lokacija, u površini od oko dva dunuma, ili 2000 kvadratnih mettara,  se uveliko priprema, reče novo imenovani direktor, mladi budući inženjer agronomije,  Uroš Planojević, koji je student završne godine Poljoprivrednog fakulteta,  i ako sve bude išlo po planu, obećanjima  i dogovorima,  treba da počnu radovi na iskopu i postavljanju temelja buduće fabrike u kojoj  će se u prvoj fazi guliti i vakumirati krompir radi zamrzavanja i radi dužeg stajanja i plasmana u druge krajeve. Druga i treća faza je kompletiranje  asortimana  zamrzutnih proizvoda od krompira za lokalno i druga tržišta.

Sve će zavisiti od tržišta

A šta na ovu temu kažu proizvođači krompira?  Dragan Džida, individualni poljoprivredni proizvođač sa Borika, godišnje proizvede u prosjeku najmanje 300 tona krompira za jelo reče da će fabrika za preradu  dobro doći. U pitanje može doći samo tržište. Ako se bude dozvolilo da se uvozi sve i svašta kao do sada, onda će i ovo biti još jedna propala investicija. Na potezu su nadležni, a što se tiče proizvođača krompira, oni osim ne daj Bože, loših godina – suše, grada i slično, sigurno neće podbaciti.

Pozitivna je to stvar i fabrika neka zaživi i za godinu dvije, dobro će doći posebno kad krene punom parom, reče i Nenad Vuković iz Donjih Obrtića u mjesnoj zajednici Stjenice, koji  godišnje proizvodi dvadesetak tona krompira.

Goran Ujić iz Podgaja u Mjesnoj zajednici Gučevo godišnje ubere i do 100 tona krompira za jelo. Zbog nedostka kapaciteta za doradu i preradu, reče da je bilo godina da je kamionima bacao krompir na deponiju smeća u Kozadrama.Sa fabrikom, nadati se, da toga više neće biti uz organizovanije i odgovornije tržište.

Sve u svemu, u novoformiranoj zadruzi, od fabrike za doradu i preradu boričkog krompira koji je biser ovoga kraja na obroncima Romanije, Devetaka i Sjemeća, očekuju bolje dane za sve velike i male proizvođače u nadi da će ih iz godine u godinu biti više i da će im se pridruživati i oni koji su se našli u nekom drugom zanimanju, a posebno drugom kraju pa  inostranstvu.

Tekst i foto: Sreten Mitrović