Pećina Banj Stijena
ROGATICA – Do sada je registrovano čak 38 vrsta pećinskog nakita, razlikujemo ih po obliku i načinu na koji nastaju: kapanjem vode, rasprskavanjem, slijevanjem preko zidova, taloženjem ili pod uticajem cirkulacije vazduha i hidrostatičkog pritiska (heliktiti), ali jedna vrsta ukrasa zaslužuje posebnu pažnju, prvenstveno zbog načina na koji nastaje a i rijeđe je prisutan u pećinama od drugih „standardnih„ pećinskih ukrasa, to je tkz. PEĆINSKO MLIJEKO.
Malo će se naći podataka o njegovom nastajanju i ono je još uvijek nedovoljno istraženo. Postoji nekoliko hipoteza u vezi porijekla pećinskog mlijeka. To je talog od krečnjaka, sadrži minerale hidromagnezita, kalcita, aragonita i druge. Pored toga u pećinskom mlijeku su pronađene bakterije, alge i gljivice, iako ne kod svakog. Pećinsko mlijeko je najčešće u obliku filma i traka na zidovima i uglavnom dok je vlažno, mekano je poput krem sira ili paštete, ali se može pojaviti na stalagmitima, stalaktitima ili podu, na primjer u obliku praškaste forme poput pudera, može biti sunđerasto, ponekad viskozno ili čak tečno (pećina u Baskiji, gdje je otkrivena podzemna rijeka bijela poput mlijeka, dužine 150 metara).
Preovladava mišljenje da je za stvaranje ovog zanimljivog ukrasa odgovorna bakterija ’MACROMONAS BIPUNCTATA’. Macromonas je gram negativna bakterija, veličine 2-4×3-7 mikrona i veoma je pokretna i još uvijek je neizvjesno šta koristi kao izvor energije (moguće hemijske procese). Vjeruje se da ova bakterija i mikroflora u sadejstvu sa drugim mikroorganizmima rade zajedno u njihovim prirodnim životnim procesima. Pećine su prepune mikroorganizama, a mikrobi svojim mikrobiološkim aktivnostima učestvuju u širenju pećina i ujedno su izvor hrane za druge organizme.
Dosta pećina u svijetu je dobilo naziv po „pećinskom mlijeku“. U svijetu se koristi termin „moonmilk“ a vezan je za krašku pećinu Mondmilchxloch u Mount Pilans-Švajcarska. Moonmilk u prostom prijevodu znači mjesec-mlijeko, a opet sve je to povezano sa veoma starim vjerovanjem iz XVI vijeka o načinu nastanka pećinskog mlijeka, gdje se vjerovalo da ono nastaje djelovanjem Mjesečevih zraka kroz stijene pećine. Zabilježeno je da su ljudi iz istog vremena koristili pećinsko mlijeko u ljekovite svrhe – liječenje infekcija.
Mi iz Rogatice možemo da se pohvalimo našom pećinom Banj Stijena, u kojoj je pronađeno pećinsko mlijeko nedaleko od ulaza, upravo onaj rijeđi oblik poput krem sira, na dodir mekano. Ovakvi oblici znaju da sadrže 40-80 odsto vode i nikada se ne stvrdnu, zbog čega se njihovo nastajanje i povezuje sa radom mikroorganizama.
[royalslider id=“143″]
