FOČA – Iz lovišta u Srpskoj odavno su istrijebljeni mali tetrijeb i ris, a broj divokoza je samo u fočanskim šumama gotovo četiri puta manji u odnosu na predratni period. Zbog pasa lutalica sve je manje i srneće divljači, a krivolov prijeti i ostalim vrstama.
Ovo su istakli u fočanskom Šumskom gazdinstvu “Maglić” dodajući da je najveći krivac nepropisni i nedozvoljeni lov, psi lutalice, ekstremni vremenski uslovi, a u nekim lovištima i veliki šumski požari.
– Pojedine vrste divljači već su odavno nestale sa naših područja, a to su mali tetrijeb i ris. Divokoza je u odnosu na predratni fond najviše smanjena. Njena brojnost se povećava, ali to je veoma sporo – rekao je šef RJ za lov i ostale proizvode šumarstva pri ŠG “Maglić” Foča Bojan Paprica i dodao da je trenutno stabilna brojnost i populacija ostalih divljači poput medvjeda.
On je naglasio da je zbog ekstremno visokih snježnih padavina, a najviše zbog pasa lutalica, prošle zime je bilo ogromnih gubitaka srneće divljači.
– Lovci ne smiju odstreljivati pse lutalice po zakonu jer se vode u azile, a zaštitara pasa nema nigdje kad im se obratimo da nam pomognu jer je pričinjena ogromna šteta – upozorava Paprica i dodajući da bi se suzbio krivolov u ŠG “Maglić” pojačali su saradnju sa policijom, državnom graničnom službom i susjednim lovištima.
– Bilo je mnogo organizovanog krivolova. Podnijeli smo nekoliko krivičnih i prekršajnih prijava, a na području Foče zabilježili smo tri takva slučaja – rekao je Paprica.
Prema zvaničnim podacima ekologa malog tetrijeba na našim prostorima nema čak od 1975. godine.
– Pretpostavlja se da je jedan od razloga njegov život u ekstremnim uslovima, a drugi da ga je istrijebio zapravo veliki tertrijeb, pareći se sa kokama malog tetrijeba i tako su se rađali neplodni potomci. Takođe je i ris davno izumro sa ovih područja – rekao je sekretar Ekološkog društva “Gornja Drina” Blažo Prodanović.
Iako Šumsko gazdinstvo “Maglić” štiti staništa ekolozi smatraju da problem predstavljaju pojedinci koji svojim nesavesnim djelovanjem u prirodi mogu uticati na smanjenje broja divljači, kao i promjenljivi klimatski uslovi.
Kazna za krivolov kreće se između 1.000 do 3.000 maraka, plus kazna zatvora do godinu, oduzimanje oružja, zabrana bavljenja lovom. Pored kazne koju određuje sud postoji i kazna koju krivolovac za ustrijeljenu životinju plaća korisniku lovišta a to je u Foči ŠG “Maglić”.
Cijene koje krivolovci isplaćuju korisnicima lovišta za ustrijeljenu divljač.
srndać – 4.000 KM
srna – 3.000 KM
divokoza – 6.000 KM
medvjed – 20.000 KM
zec – 500 KM