Crkva na Luću dobija prvobitni izgled

FOČA – Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Popima, poznata kao crkva na Luću, jedna je od najstarijih pravoslavnih vjerskih objekata na području opštine Foča. Godinama je odolijevala vremenu, kao jedina bogomolja za vjernike iz Tjentišta, Vrbnice, Vojnovića, Grandića, Prijeđela, Ljubine, Zakmura, Belena i Mješaja, koji su odlučili da se organizuju i staroj crkvi daju nekadašnji sjaj.

U  brdima, između gorostasnih vrhova Zelengore i Maluše, u Popima, zaseoku sela Vojnovići, samuje po mnogima najstarija bogomolja u ovom kraju, duboko ukopana u zemlju i pokrivena drvenim „klisom”, Crkva Uspenja Presvete Bogorodice.

Mještani pamte vrijeme kada se kod crkve o Gospojini igralo i pjevalo, ali pamte i predanja koja su slušali o postanku imena Popi, te o izgradnji crkve.

Na obroncima Zelengore i danas se prepričava da su Turci, prilikom „Danka u krvi“, na Grandićkom potoku, pogubili sveštenika, a njegovog maloljetnog sina odveli u Tursku. Danas se to mjesto zove Popov most, a sveštenikov sin u Turskoj je,  kao janjičar, dobio čin i u istoriji je poznat kao Mehmed-paša Kukavica. Legenda dalje govori da, kada je došao na Luće, staroj majci ispunio želju i u čast svog oca sagradio malu crkvu. Isti paša u Foči je sagradio džamiju Mehmed paše Kukavice, Han i Sat kulu. Istorijski izvori se slažu sa narodnim predanjem i navode da je odvedeni dječak bio Mehmed-paša Kukavica, iz fočanske porodice Pavlović, iz sela Popi. Bio je dva puta bosanski vezir, a potom je pao u nemilost Porte i pogubljen je 1761.

Ranko Vladičić, iz sela Grandići, ističe da je jedini poznat datum vezan za ovu crkvu 1834. godina, koja je uklesana na vratima: „ Na ulazu u crkvu stoji uklesana ta godina, pričalo se da je tada Aleksandar Karađorđević donirao novac za proširenje crkve, ali se priča da je ona dosta ranije sagrađena. Tačan istorijat crkve nije poznat“, kaže Vladičić.

Pored crkve na Luću postojao je konak od koga su bili ostali temelji, a grupa mještana se organizovala i na tom mjestu odlučila da napravi crkvenu kuću. Gradnja crkvene kuće počela je prije nekoliko godina, ali nije završena. Danas su obezbijeđena sredstva od kojih se ona može staviti u funkciju. Po pet hiljada maraka donirali su Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica RS i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, dok je porodica Milanović iz Zakmura, koja živi u Kanadi obezbijedila hiljadu kanadskih dolara, a preduzeće „Kombel“ će finasirati dovođenje električne energije u crkvenu kuću,  kaže Vladičić: „Inicijativni  odbor za obnovu crkve i saradnji sa sveštenikom i crkvenim odborom dogovorio je sa firmom „Konstruktor“ da izvodi radove na izgradnji crkvene kuće, unutrašnje i spoljašnje uređenje i nadamo se da će do Velike Gospojine crkvena kuća biti završena. Nakon toga nam slijede poslovi na samoj crkvi, gdje se treba uraditi hidroizolacija i potporni zidovi oko crkve, te kaldrma do ulaza“, precizirao je Vladičić.

Inicijativni odbor za obnovu crkve na Luću ima u planu da joj vrati prvobitni izgled. Crkva je jednobrodna i pokrivena šindrom koju treba na pojedinim mjesta zamijeniti i osvježiti, a njeni zidovi će dobiti izgled kao prije 150 godina, na kojima će se vidjeti samo kamen od kojeg je i građena: „Nekada ranije je nešto sanirano na krovu crkve, ali nije dobro urađeno. Naš plan je da nađemo sredstva da crkvu pokrijemo hrastovom šindrom kao što je i bila nekada, a da sa vanjskih zidova crkve skinemo kreč i uredimo kamen od kojeg je ona i sagrađena“, zaključio je Vladičić.

Zaseok Popi sa crkvom Uspenja Presvete Bogorodice nalazi se na Privremenoj listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.