Obilježene 82 godine od stradanja Srba u Starom Brodu

ROGATICA/VIŠEGRAD – U Starom Brodu kod Višegrada svake godine, a tako i danas okupljamo se i sjećamo tragičnih događaja koji su potresli svijet srpskog naroda, rekao je danas Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom koji je u Starom Brodu kod Višegrada služio parastos žrtvama pokolja u ovom mjestu stradalim na praznik Mladenci 1942. godine od ustaša predvođenih Jurom Francetićem.

Mitropolit Hrizostom rekao je da dugi niz godina nismo mogli da znamo za strašne zločine u Starom Brodu jer je to podsjećalo na ratni zločin, zločin genocida, koji su izvršile ustaške snage predvođene Francetićem.

„Naše strpljenje koje smo trpili toliko godina Gospod je na čudesan način otkrio svima, otkrivena je istina da su 1942. godine hiljade Srba bježali od ustaša iz Sarajeva i romanijskih opština tražeći spas, ali je većina njih ovdje doživjela stravičnu smrt. U izjavama preživjelih vidi se sva tegoba kroz koju su prošli, kako djeca tako i stari, mladići, djevojke. Mnogi su se bacili u valove hladne Drine, da bi sačuvali ono što je kod čovjeka najvažnije, a to su čestitost, obraz, dostojanstvo. Nisu htjeli da ih oskrnave neprijatelji, već su sami skočili u talase hladne Drine“, naglasio je mitropolit Hrizostom.

Mitropolit je rekao da su mučenici iz čestitosti, morala, poštenja, patriotizma i dobre vjere stradalnici srpskog roda.

„Svake godine se sjećamo njihovih muka i patnji i ne smijemo ih nikada zaboraviti“, poručio je mitropolit Hrizostom.

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je da je ovo nemio događaj koji se ne smije zaboraviti.

„Svake godine u sve većem broju dolazimo na ovo mjesto da odamo počast svim žrtvama. Zadovoljstvo je vidjeti sve veći broj mlađih ljudi. U maju će biti centralno obilježavanje i ovo je prilika da i tada dođu svi, kako bi zajedno poslali poruku koja treba da ode u svijet“, naglasio je Đurević.

Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica rekao je da je do sada identifikovano 6.150 imena žrtava strašnog zločina romanijskih opština, Rogatice, Olova, Kladnja, Pala, Sokoca, Han Pijeska.

„Zahvaljujući piscu Momiru Krsmanoviću koji je otrgao od zaborava sjećanje i događaje koji su se desili, mi se okupljamo, a njegova djela se prevode na engleski, francuski, kako bi u svijet otišla ova nesreća“, istakao je Bjelica.

On je naglasio da se nikada ne smije zaboraviti šta se ovdje desilo, a posebno zahvalio djeci koja su danas ovdje došla.

Preživjela žrtva pokolja u Starom Brodu Spasoje Đerić rekao je da je imao četiri godine kada je došao u Stari Brod.

„Bio sam blizu rijeke, bilo je puno naroda i mnogo vatre. Ustaše su okružile narod, svi su počeli jaukati. Klali su i u Drinu bacali narod“, ispričao je Đerić.

Tokom ustaške ofanzive mučki je ubijeno više od 6.000 Srba sa područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. Jedan broj ljudi se utopio u rijeci Drini, bježeći od ustaša.

Najmasovnije ubijanje je izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su ubijanja trajala i do početka maja 1942. godine.

U Starom Brodu je u osveštan Spomen-muzej starobrodskim žrtvama u okviru obilježavanja 77 godina od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije.

U Spomen-muzeju postavljeno je 27 skulptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbijeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu.

Spomen-muzej osveštao je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom sa sveštenstvom. Spomen-muzej je uradio arhitekta Novica Motika iz Zvornika, a izgradnju su finansirali Miodrag Davidović Daka i Spasoje Albijanić.